SHARE

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je bio organizator i domaćin skupa 11 ombudsmanskih i institucija srodnog mandata koje su članice Mreže tijela za jednakost jugoistočne Evrope. Konferencija je održana u Podgorici 28. i 29. oktobra.

Sa konferencije je poručeno da su eliminisanje diskriminacije, podsticanje tolerancije i jednakosti među ljudima zajednički izazovi regionalnih ombudsmanskih institucija i tijela za jednakost, koje u suočavanju sa ovim pitanjima mogu računati na dobar zakonodavni okvir, ali im glavni izazov ostaje njegova dosljedna primjena.

Jedan od panela je bio posvećen odnosu medija i tijela za jednakost, te dilemi da li su u pitanju prirodni saveznici ili samo izvor informacija u borbi protiv diskriminacije.

Na panelu kojim je moderirala Aneta Spaić, dekanka Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore učestvovali su Mladenka Morović, zamjenica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Mirjana Kecman, zamjenica Poverenice za jednakost Republike Srbije, Milan Žugić iz Crnogorske informativne agencije MINA, Milana Bojović, PR Zaštitnika/ce za ljudska prava i slobode Crne Gore i Sunčica Bakić, pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije.

Na panelu je naglašena uloga medija u podsticanju tolerancije i suzbijanju diskriminatornog ponašanja. Zaključeno je da su mediji i tijela za jednakost prirodni saveznici, jer imaju istu misiju i posreduju između institucija i građana.

Sunčica Bakić je rekla da Agencija za elektronske medije svake godine, pored informacija koje se odnose na opštu primjenu zakona, objavi jedan broj informacija i analiza iz šireg korpusa zaštite ljudskih prava i iznijela par podataka iz ovih informacija. Posebno su istaknuti podaci koje se odnose na pristup i zastupljenost u medijima osoba sa invaliditetom, pripadnika romske populacije, pripadnika LGBT zajednice. Rečeno je da predstavnika navedenih grupa praktično nema u medijima ukoliko nije riječ o tematskim prilozima, čime se doprinosi stereotipizacije cijelih zajednica.

Posebna zabrinutost je iskazana zbog činjenice da je dječji program i sadržaji u kojima se prikazuju djeca u potpunosti neinkluzivan, čime se doprinosi stvaranju novih generacija koje će imati usađene stereotipe.

Bakić je naglasila da kada kada je riječ o medijima i širem kontekstu zaštite ljudskih prava imamo paradoks jer se, sa jedne strane, mediji ne mogu posmatrati izdvojeni od društva. Oni su njegova refleksija, ne mogu biti ni bolji ni gori nego što je društvo u kojem postoje. Sa druge strane od medija se očekuje da budu svojevrsna poluga određenih društvenih promjena, da se odmaknu od svoje osnovne informativne funkcije i preuzmu edukativnu, u širem kontekstu reformatorsku ulogu.

U tom smislu poručeno je da mediji imaju snagu i kapacitet, mogu biti partner u eliminisanju diskriminacije, podsticanju tolerancije i jednakosti, ali ih moramo osnažiti i pomoći im da preuzmu tu svoju reformatorsku ulogu.

Fotografije sa sastanka možete pogledati ovdje.

Saopštenje povodom konferencije Omudsmana